| Mjere za unapređenje statusa i financiranja sporta |
|
|
|
|
OSAM MJERA ODRŽIVOSTI SPORTA
1) Predlaganje promjena u poreznom sustavu koje bi bile u funkciji jačeg motiviranja privatnog sektora za ulaganje u hrvatski sport kroz sponzorstva, donacije i druge oblike poslovne suradnje. Na tim osnovama dat će se inicijativa za razgovore s Ministarstvom financija uz želju za korištenje najboljih europskih praksi. 2) Hrvatski olimpijski odbor inzistira na početku emitiranja III. Programa HTV kao sportskog, a eventualno i turističko-informativnog programa. Postojanje specijaliziranog sportskog programa osnovni je uvjet za jače angažiranje potencijalnih sponzora u sportu. Javna televizija ima jasnu ustavnu obvezu promicanja i praćenja djelatnosti od posebnog društvenog interesa, a sport je jedna od tih kategorija. Apsolutno su ne utemeljene bilo koje primjedbe protivne uspostavi programa koji bi promovirao i pratio hrvatski sport, a primjer Slovačke čija javna televizija od 2008.g. ima takav program, iako u Slovačkoj djeluje još 8 komercijalnih televizija na nacionalnoj razini, očito govori da takva praksa postoji i u zemljama EU.
3) Ustrajemo
na zahtjevu da Hrvatska lutrija dobije koncesiju za Internet priređivanje igara
na sreću, te da se veći dio tako prikupljenih sredstava usmjeri u financiranje
sporta. 4) Omogućiti poduzećima u većinskom državnom vlasništvu da budu sponzori nacionalnih selekcija uz prethodno mišljenje MZOŠ. I u drugim zemljama velika poduzeća u mješovitom vlasništvu, primjer njemačke banke koja je u većinskom vlasništvu pokrajina ili primjer iz Austrije OMV, MOBIL COM, govore da uz postojanje nacionalnih interesa, a u svrhu promocije zemlje to je uobičajeno. 5) Upošljavanje sportaša u ministarstva: obrane, unutarnjih poslova i financija. Određeni broj sportaša, poglavito iz borilačkih sportova, streljaštva, atletike, zrakoplovstva, padobranstva, jedrenja, ronjenja, biatlona i nordijskog skijanja ima nesumnjiva sportska i stručna znanja relevantna za spomenuta ministarstva. Takva praksa je dominantni oblik poticanja i razvijanja sporta u Njemačkoj, Sloveniji, Italiji i čitavom nizu drugih zemalja članica EU i članica NATO, pa stoga ne vidimo ni jedan razlog da to ne bude praksa i u Hrvatskoj. 6) Tražimo da jedinice lokalne uprave i samouprave u 2010.g. ne naplaćuju korištenje sportske infrastrukture klubovima kada se natječu u regularnim hrvatskim ligama i na taj način pomognu klubovima da mogu završiti ovu natjecateljsku sezonu, te da se održi regularnost natjecanja. 7) Utvrđujući da je suradnja s resornim ministarstvom na izuzetno visokoj razini želimo surađivati na doradi Zakona o sportu, a posebice u djelu koji se odnosi na razlikovanje klubova od rekreacijskog bavljenja sportom, načina financiranja i kontrole korištenja namjenskih sredstava, te drugim bitnim pitanjima.
8) HOO
prihvaća inicijativu osam svojih članica da se u dogledno vrijeme sagleda
potreba preustroja nadležnosti, te da se razmotri inicijativa za osnivanjem
državne uprave za sport koja bi omogućila s jednog mjesta razvoj i kontrolu za
razvoj hrvatskog sporta.
|














